Ribe su vrlo stara i velika grupa kralježnjaka, koja se odlikuje znatnom raznolikošću. One su široko rasprostranjene u skoro svim vodama na zemlji: susrećemo ih od visokoplaninskih potoka i jezera (jezero Titicaca, 4 572 m) do najvećih morskih dubina Marijanska brazda, 10.912 m), te od voda koje su blizu točke zamrzavanja do toplih izvora.
U suvremenoj fauni postoji oko 28 000 (prema FishBase.org ) vrsta riba. U tom mnoštvu susrećemo i prave divove duge do 20 metara i teške 15 – 20 tona, kao što je morski pas Rhincodon typus, kao i patuljke koji ne narastu više od jednog centimetara.

Po broju vrsta ribe su najveća grupa kralježnjaka jer ih ima približno koliko i svih ostalih uzetih zajedno.

Ribe pripadaju dvama nadrazredima: Chondrichthyes (hrskavičnjaće) koji obuhvaća morske pse, raže i himere, te Osteichthyes (koštunjaće) koji obuhvaća ribe s potpunim koštanim skeletom. Nadrazred Osteichthyes dijeli se na razrede Actinopterygii (zrakoperke) i Sarcopterygii (mnogoperke i dvodihalice iz Afrike i Australije).

Od morskih riba u Jadranskom moru je do sada zabilježeno oko 400 vrsta: oko 350 iz razreda Osteichthyes (koštunjaće) i 50 vrsta iz razreda Chondrichthyes (hrskavičnjaće), što iznosi oko 70% poznatih vrsta riba u Mediteranu (ukupno 579 vrsta i podvrsta).

Premda slatke vode predstavljaju tek mali postotak ukupne vodene površine, jedna trećina svih riba primarno su slatkovodne vrste. Do danas je opisano oko 10 000 slatkovodnih riba, a svake godine otkrije se oko 200 novih vrsta. Europska ihtiofauna broji oko 316 vrsta slatkovodnih riba, a smanjenje njene raznolikosti posljedica je ledenih doba.
Sve riblje vrste koje žive u slatkim vodama Hrvatske pripadaju razredu Actinopterygii (zrakoperke) i redovima Chondrostei (štitonoše) i Teleostei (prave koštunjaće) . U Hrvatskoj nalazimo oko 150 vrsta slatkovodnih riba raspoređenih u 29 porodica, te 15 redova.

Slatkovodna ihtiofauna Hrvatske je vrlo raznolika. Bogatstvo vrsta, a posebice endema, svrstava nas u jednu od ihtiološki najraznolikijih zemalja Europe. Sa svojih 150 vrsta Hrvatska zauzima drugo mjesto u Europi, odmah iz Turske čiji je teritorij znatno veći. Veliko bogatstvo oćituje se i velikom raznolikošću medu našim slatkovodnim ribama; od najvećih europskih riba, kao što su moruna Huso huso (do 5 m i 1500 kg) i som Silurus glanis (do 5m i 300 kg), pa do najmanjih kao što je glavocčić Knipowitschia caucasica (do 2,5 cm, maksimalno 4 cm).

Ovo bogatstvo posljedica je zemljopisnog položaja Hrvatske, koji obuhvaća dva rijećna sustava: crnomorski i jadranski.
Crnomorski ili dunavski sliv Hrvatske zauzima površinu od 35 132 km 2 , a nastanjuje ga 81 vrsta riba. Od toga 62 vrste naseljavaju iskljućivo ovaj sliv, a 19 vrsta dolazi u oba sliva. Tu nalazimo 68 autohtonih vrsta, a ostalih 13 su alohtone (unesene) vrste unesene tijekom prošlog stoljeća.
U jadranskom slivu , ukupne površine 21 405 km 2 , obitava 88 vrsta riba (69 vrsta naseljava iskljućivo ovaj sliv, a 19 vrsta dolazi u oba sliva). U vodotoke jadranskog sliva uneseno je 14 alohtonih vrsta, te niz vrsta koje primarno naseljavaju dunavski sliv.
Jugozapadni dio Hrvatske jedno je od najvažnijih središta raznolikosti ihtiofaune u Europi. Vodotoke ovog podrućja naseljava veliki broj endemskih vrsta i podvrsta, a na osnovi postojećih saznanja, za oćekivati je i otkrivanje novih vrsta.

Morfologija

Anatomija

Tekst i slike preuzete sa stranice Ribe Hrvatske